Istina u komunikaciji je nešto poput špinata na tanjuru – svi znamo da je dobar za nas, ali često ga izbjegavamo. U osnovi, istina znači prenošenje informacija na jasan i precizan način, bez iskrivljavanja ili manipulacije.
Foto: AI
Međutim, praksa često pokazuje da se istina ne koristi onako kako bi trebala. Razlozi za to su složeni i višeslojni, a povezuju se s društvenim, emocionalnim i psihološkim faktorima. U praksi to znači da kažemo kako nam je neka serija baš super, a zapravo je gledamo zbog glavnog glumca ili glumice..
Zašto ne koristimo istinu?
Strah od posljedica
Mnogi od nas su pravi majstori u izbjegavanju istine. Zamislite da vas prijatelj pita kako mu stoji novo odijelo. “Savršeno! Djeluje kao da si upravo stigao s modne revije… iz prošlog stoljeća.” U tom trenutku, već znate da bi iskrena reakcija mogla rezultirati dugim objašnjenjem o negovim izborima i mogućem daltonizmu.
Društveni pritisak
U društvenoj situaciji, kada netko s ponosom pokazuje svoju novu tetovažu od “samo jedne crte”, svi znamo kako se osjećamo: “To je… zanimljivo! Mislim da tvoja koža nikad nije bila kreativnija!” Ponekad je lakše reći nešto što će zadržati mir nego se suočiti s nečjim umjetničkim izrazom.
Osjećaj superiornosti
Svi smo se barem jednom pretvarali da znamo više nego što znamo. “Da, da, naravno da pratim najnovije trendove u tehnologiji! A da, naravno da znam tko je taj… novi… influencer!” A u sebi znaš da si proveo vrijeme gledajući mace na You tubeu.
Emocionalna zaštita
Kada se suočimo s teškim istinama, često se povlačimo u svoju sigurnu zonu. “Ne, ne, ne, ne želim razgovarati o tome kako je moj projekt propao. Trebam još jedan dan da se oporavim… ili možda još jedan tjedan.” Ponekad je bolje skloniti se pod pokrivač i pretvarati se da ste na odmoru.
Kada trebamo koristiti istinu?
Izgradnja povjerenja
Istina je ključ za izgradnju povjerenja, čak i kada znači priznati da ste zaboravili rođendan najboljeg prijatelja. “Da, sjećam se da si rekao da ćeš me zauvijek pamtiti… ali bio je to taj jedan vikend kad je kiša padala, zar ne?”
Razumijevanje i empatija
Dijeljenjem istine otvaramo vrata empatiji. Kad kažemo: “Znam da ti nije lako, jer ni meni nije lako!”, to može stvoriti vezu. A ako dodamo i “Hajde da odemo na kavu i kolač". Svijet izgleda puno bolje nakon malo kave, nečega slatkoga, malo priče i zagrljaja.
Rješavanje sukoba
Sukobi su kao voće – ako ih ne pojedete, vrlo se brzo mogu početi kvariti. Umjesto da se svađate oko toga tko je zaboravio kupiti hranu za zamorca, možda je bolje priznati da ste oboje bili previše zauzeti poslom ili gledajući serije. Jednostavnije je zajedno otići do trgovine.
Osnaživanje
Suočavanje s istinom može biti poput prvog stajanja na skije u novoj skijaškoj sezoni. U početku je zastrašujuće, no kada uhvatiš ravnotežu, shvatiš kako je to jedna od najosvježavajućih stvari kojeg si ikada učinio.
U boj s istinom ili friziranom istinom
Istina u komunikaciji je važna, ali nije uvijek lako reći istinu, pogotovo kad se radi o, recimo, neuspješnom pokušaju kuhanja večere. Razumijevanje zašto izbjegavamo istinu može nam pomoći da prepoznamo vlastite obrasce ponašanja, poput prebacivanja krivnje na aparate kad nešto ne ide kako treba. Na kraju, biranje istine može otvoriti vrata do kvalitetnijih odnosa. A tko ne bi volio malo više iskrenosti i manje “Ma, u receptu za taj izgorjeli kolač pisalo je peći na 150 minuta na 200 stupnjeva umjesto 20 minuta na 150 stupnjeva”?
Comments